Kada počinje jesenja sadnja luka i koju sortu odabrati?

Luk je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini, stoga je njegov uzgoj moguć i jesenskom sadnjom. Tolerantan je na niske temperature, u odnosu na većinu drugih povrtnih kultura, tako da se uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje u pojedinim sušnim godinama mogu postići i bolji rezultati nego iz proljetne.

Jesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lukovica pa se za uzgoj koriste one sorte koje se reproduciraju iz lukovica. Za jesensku sadnju pogoduju duboka, dobro propusna tla, laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su tokom zime, zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.

Vrijeme sadnje

Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga polovina oktobra. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje.
Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno. Na pripremljene gredice lukovice luka se sade u redove razmaka 25 – 30 cm. Razmak posađenih lukovica u redu treba biti 8 – 10 cm.

Sorte luka

U našoj ponudi možete pronaći četiri sorte luka za jesenju sadnju:

Izborak

Luk izborak je sorta koja se sadi u jesen. Zbog svojih karakteristika redovno se uzgaja na našem prostoru. Berba se može obavljati u više navrata jer jedna lukovica daje više izdanaka. Perke luka se koriste u svježem stanju za pripremu salata i drugih jela.

Ptujski crveni

Ptujski crveni  je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6-7 cm i promjera 7-8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe oko 12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period.

Srebrenjak

Srebrenjak je rana sorta okruglasto pljosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelim ovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.

Stuttgarter

Stuttgarter je sorta luka pljosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom od 80 do 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.

Sadnja luka u plastenicima

U 1 kg luka – arpadžika kalibraže 8-21 mm nalazi se od 300 do 320 lukovica, a u 1 kg izborka oko 120 lukovica. Tlo je potrebno pripremiti i pođubriti sa 0,5 kg/m² gnojiva Plantella Organik uz dodatak 20-30gr NPK 15-15-15.

Luk se sadi na međuredni razmak od 10 do 20 cm, a u redu gusto na 3 do 5 cm. U redu je potrebno ostaviti razmak toliko da lukovice ne budu konkurentne jedna drugoj, tj. da se ne zaguše pri rastu. Prilikom sadnje nije potrebno duboko saditi. Za sadnju je najbolje koristiti lukovice promjera 20×30 mm ili 14×21 mm.

Norma sjetve je 7-10 kg/m² u zavisnosti od krupnoće lukovica. Poslije sadnje luk je najbolje zaliti mlakom vodom i to u količini od 10l/m², jer u početnim fazama luk zahtjeva više vlage za brže nicanje. Potrebno je održavati vlažnost zemljišta da bi luk ujednačeno nikao, ali ne treba pretjerivati, kako ne bi došlo do razvoja bolesti.

Optimalna temperatura koju treba održavati u plasteniku je između 15 i 20 °C, a relativna vlažnost zraka oko 70%. Posađeni luk u plasteniku je potrebno prihraniti i sa azotnim gnojivom KAN i to dva puta u toku vegetacije, i to u količini 20-30 gr/m2.

Savjeti za profesionalce

Nemojte posaditi svu količinu luka odjednom, nego to radite u razmacima od 8 do 15 dana kako bi dospio za berbu u različitom periodu i kako biste ga mogli plasirati na tržište u više navrata. Mladi luk se bere  kada je visine 30-40 cm, a to je period 35-50 dana od sadnje. Prinos mladog luka  može da bude  i do 15kg/m².