Sjeme žitarica

Žitarice su najrasprostranjenije i najvažnije od svih kulturnih biljaka za ishranu ljudi, životinja te kao sirovina u prehrambenoj industriji. Plodovi su bogati ugljikohidratima, bjelančevinama, celulozom, mineralima i vitaminima, a sadrže vrlo malo masti. Najvažnije su pšenica, kukuruz, ječam, raž, zob i triticale. Postoje ozime i jare sorte žitarica, a kukuruz se klasira po grupama zrenja od 100 do 1000, pri čemu su hibridi iz grupe 100 do 300 – rani, 400 i 500 srednji i preko 600 – kasni hibridi. U ishrani se koriste cijela zrna, brašno, prerađevine i proizvodi pekarske industrije (hljeb, tjestenine i sl.).

Sorte dijelimo na crvene, bijele i žute (boja pokožice), te u sklopu toga na: vrlo rane, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne. Rane sorte su namijenjene za svježu potrošnju (tehnološka zrelost), a kasne za čuvanje (fiziološka zrelost).

Pšenica

Ječam

Ječam Vanessa

Ječam Vanessa je ozimi ječam, srednje rana sorta koja je specijalizirana kao ozimi pivski ječam. Ova sorta ima odličnu otpornost na polijeganje i visoku tolerantnost na sušu. Prilagodljiv je za sjetvu u svim regijama i ima izraženu osobinu bokorenja. Norma sjetve iznosi 220 kg/ha.

Ječam NS 565

Ječam NS 565 je ozimi ječam, srednje rana sorta koja se koristi kao ozimi pivski ječam. Ova sorta ima odličnu otpornost na polijeganje i visoku tolerantnost na sušu. Hektolitarska masa iznosi oko 77 kg, dok je sadržaj proteina oko 11%. Dobar kvalitet postiže na zemljištima umjerene plodnosti i nižeg sadržaja humusa.

Kukuruz

Ostale žitarice

Raž

RAŽ OKTAVIJA C1 je srednje rana sorta koja dobro podnosi niske temperature. Norma sjetve za ovu sortu iznosi 180-220 kg/ha. Uzgaja se u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima.

Tritikale Amarillo

Tritikiale Amarillo je pogodan za ranu sjetvu i odlikuje se visokom otpornošću na zimu. Ova sorta je vrlo otporna na bolesti, uključujući fusarium i septoriu, te hrđu. Ima visok prinos i sadržaj proteina od 12-15%. Ozimi tritikale također pokazuje veliku otpornost na polijeganje. Preporučena norma sjetve iznosi 225 kg/ha.

Savjeti za za uzgoj žitarica

Priliikom sjetve ozimih žitarica nužno je skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima na nekoliko važnih faktora koji utiču na visinu prinosa, a o kojima moramo voditi računa. Optimalna količina sjemena je stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine koja osigurava visok prinos, a ovisi od:

  • fizičkim osobinama sjemena (masa 1.000 zrna)
  • sorti
  • roku sjetve
  • vremenskim i klimatskim uslovima
  • uređenosti parcele

Masa 1.000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju. Ipak je to karakteristika sorte. Klijavost i čistoća su naznačeni na deklaraciji. Većinu sorti koje se siju na našim područjima sijemo s oko 600 zrna po metru kvadratnom, što je oko 18-22 kg/dun.ukoliko se sije sijačicom, a ručno oko 25 kg/dun. Optimalan rok sjetve je od 10.10. – 25.10. a ukoliko kasnimo sa sjetvom norma se povećava 0,5% za svaki dan zakašnjenja. Ukoliko parcela nije dobro pripremljena sjetvenu normu povećati za 10%. Gnojidba mora biti u skladu sa plodnošću zemljišta. Preporučuje se u osnovnoj gnojidbi zaorati 10 kg/dun. ureom, te 30 kg/dun NPK 7:20:30. U startnj gnojidbi (predsjetvena priprema)dodati 20 kg/dun. NPK 15:15:15. Rana proljetna prihrana je vrlo važna. Preporučuje se u prvoj prihrani 15-20 kg/dun. KAN-a, a u drugoj 15 kg/dun. KAN-a. Odluku o izboru sorte i agrotehnici donosi proizvođač, ali bi ipak bilo neophodno, da se konsultuje sa sručnjacima.

U odabiru ekološki pravilnog plodoreda za uzgoj žitarica uvijek je dobro dio oranica zasijati nekom od kultura zelene gnojidbe. Mahunarke (leguminoze) mogu primjerice na sebe fiksirati dušik iz zraka i unositi ga u tlo. Povrh toga nakon lupine i graška u tlu raste sadržaj kalcija. Kulture pak poput različka povećavaju sadržaj fosfora u tlu, dok facelija i kukolj povećavaju sadržaj kalija. Biljke koje prezime u pravilu se pokose još zelene, a zatim se zaoru u tlo. Na taj se način povećava i ukupni sadržaj organske tvari u tlu (potiče život i plodnost).