Povrće

Za očuvanje zdravlja, dobrog raspoloženja i vitke linije dobro je slijediti načelo raznolikosti prehrane.

Važnost povrća

Za očuvanje zdravlja, dobrog raspoloženja i vitke linije dobro je slijediti načelo raznolikosti prehrane. To podrazumjeva uključivanje velike količine sezonskog povrća u naše obroke. Povrće sadrži ugljikohidrate, bjelančevine, minerale, vitamine, organske kiseline i dr.. Celuloza utiče na probavu, eterična ulja daju poseban okus i miris (mrkva, peršun, celer). Neke vrste povrća (luk, hren, češnjak) djeluju ljekovito protiv raznih bakterijskih bolesti. Ako u svom vrtu želite dobiti mnogo zdravog povrća, pokušajte s miješanim usjevima. Kod miješanih usjeva na jednoj gredici rastu različite vrste povrća, začina i cvijeća. Zajednički stvaraju šarenu, bogatu i harmoničnu biljnu zajednicu.

Saznajte više o našoj ponudi povrća

Kupusnjače

Kupusnjače od hranjiva najviše traže N azota jer razvijaju mnogo zelene mase, zato je potrebno pored organskih gnojiva obavezno dodati i mineralnih gnojiva.

Kupus

Kupus (Brassicaoleracea L. convar. capitata) za svoj normalan razvoj zahtijeva mnogo kalija pa kažemo da je kupus kaliofilna biljka. Ako u tlu nema dovoljno kalija neće obrazovati čvrste glavice. Sijemo ga najprije u topla klijališta a kada razvije 3-5 listića presađujemo ga na otvoreno. Poslije sadnje treba ga obilno zaliti vodom. Potrebno ga je nekoliko puta okopavati i redovno zalijevati, naročito u vrijeme formiranja glavice. Kupus beremo kada glavice postanu dovoljno tvrde. SORTE KUPUSA

Karfiol

Karfiol (Brassica oleracea L. var. botrytis) zahtjeva bolje tlo i njegu u samoj vegetaciji nego kupus. Rane sorte sijemo u topla klijališta u februaru, a kasne u aprilu. Najbolje uspijeva tamo gdje ima dovoljno vlage u zraku uz obilno gnojenje i dobru obradu tla. Sadi sa kao i kupus, rane sorte 50 cm x 50 cm, kasne sorte 60 cm x 70 cm. Kada razvije cvast potrebno ga je pokriti sa par listova da sačuva lijepu bijelu boju. Bere se zajedno sa listovima jer nakon berbe i dalje raste zato što koristi hranu iz listova. Sorta SNJEŽNA GRUDVA – srednje kasna sorta (110-120 dana). Cvjetna ruža je snježno bijele boje.

Kelj

Kelj (Brassica oleracea L. var. sabauda) - manje je rasprostanjen od kupusa , svi uslovi koji su potrebni za normalan razvoj isti su kao i kod kupusa. Otporan je prema zimi, može čak i prezimiti. Ako na stabljici poslije berbe ostavimo 2-3 donja lista iz pazuha listova izbit će po 1-2 manje glavice. Sorta VERTUS – Kasna sorta (140 dana) , koja obrazuje okruglu glavicu, zelene boje.Prosječna masa glavice 1,8-2 kg.

Brokula

Brokula (Brassica oleracea L. var. italica) - uzgaja se radi cvasti koje su zelene boje. Presadimo je nakon 6-7 sedmica nakon sjetve u razmaku od 60cm x 70cm. Beremo je postepeno odozdo prema gore kada se potpuno formira cvast. Sorta CORVET F1 – oblikuje sivo zelenu cvast. Po rezanju glavne cvati, oblikuju se male sporedne cvati koje se režu u kasnu jesen.

Kelj pupčar

Kelj pupčar (Brassica oleracea L. var. gemmifera) uzgaja se radi malih zelenih glavica koje rastu u pazuhu listića koji se protežu duž stabljike. Kada formira glavice vrh treba skratiti da ne raste u visinu, time stimulišemo rast glavica, beremo ga odozdo prema gore. Kalifilna kupsnjača tj. potražuje mnogo kalija. Najotporniji je na zimu od svih kupusnjača, može prezimiti na otvorenom. Sorta HERKULES – kasna sorta (130 dana). Pupovi su mu svijetlo zelene boje, jednolično raspoređeni duž stabljike. Otporan na mraz i trulež. Koristi se za svježu potrošnju i za industrijsku preradu.

Lisnato povrće

Koristimo ih za salate kao svježe, endivija, matovilac radić, salata ili za variva , špinat i blitva. Možemo ih sijati direktno ili saditi iz presadnica. Ako uzgajamo presadnice ušteda sjemena je i do 5 puta, jer se uvijek poslije direktne sjetve moraju biljke prorijediti na određeni razmak.

Salata

Salata (Lactuca sativa L.) ima vegatacijski period od svega 2-3 mjeseca. Dobro podnosi niske temperature i do -5 C. Zahtjeva mnogo vlage ali ako ima previše vlage u fazi formiranja glavica, glavice pucaju. Sije se u februaru, sadi se u martu, a dospijeva krajem aprila. Za jesenju sadnju sije se u julu, rasađuje u augustu, a bere se početkom oktobra. Za zimsku proizvodnju sije se u septembru, sadi se u oktobru, a beremo je krajem aprila. Može se uzgajati tokom cijele godine. Od ranog proljeća pa i preko zime. Najbolje uspijeva na područjima sa blagom klimom. Za vrijeme vrućih dana obavezno ju je potrebno zalijevati. Sije se direktnom sjetvom ili iz presadnica. SORTE SALATE

Endivija

Endivija (Cichorium endivia L.) - U proljeće se sije u februaru ili martu, a za zimsku proizvodnju u julu i augustu. Presađuje se kada obrazuje 3-4 listića. Prispijeva za berbu 60-70 dana poslije sadnje. Formira glavicu slično kao i salata. Lišće joj je valovito i po rubu nazubljeno. Zahtijeva dobro pripremljeno humusno tlo. Kod nas se koristi kao jesenska. Sije se krajem juna ili početkom jula direktno ili na gredicu. Sorta DJEČIJA GLAVA – Srednje rana sorta za gajenje kasno ljeti i u jesen. Ne prezimi. Formira veliku rozetu sa širokim, žuto-zelenim listovima.

Radić

Radić (Cichorium intybus) - Uzgaja se radi listova ali postoji i radić koji se uzgaja kao surogat kafi kao i cikorija. Najbolje uspjeva na plodnim, dubokim tlima. Ima izraženu potrebu za fosforom i kalijem. Može se uzgajati i iz presadnica. Direktnom sjetvom ga sijemo od aprila do augusta.Čim se lišće počne bujnije razvijati počinje se sa berbom. Sorta PALLA ROSSA - U jesen , zavisno od vremenskih uslova, stvara crvene glavice. Ne prezimi. Sorta CASTELFRANKO - U jesen, zavisno od vremenskih uslova , stvara crvene pjegave glavice. Ne prezimi. Sorta PAN DI ZUCCHERO - U jesen , zavisno od vremenskih uslova, stvara zelene glavice. Ne prezimi.

Matovilac

Matovilac (Valerijana locusta L.)U Europi raste samoniklo. Sije se u maju na razmak 10-20 cm red od reda, a za jesenju potrošnju u augustu. Ubiremo ga tri mjeseca nakon sjetve. Najbolje je ubirati mlado lišće. Sorta HOLANDSKI – Rani ukusni matovilac.Listovi su zeleni, dugi, široki, blago hrapavi, mat. Sorta LJUBLJANSKI – Rani ukusni matovilac. Listovi su srednje veliki, duguljasti, uski, glatki, sjajni, zelene boje.

Špinat

Špinat (Spinacea oleracea L.) - Otporan je na niske temperature, sjeme može niknuti i na temperaturi 3-4 C, optimalna temperatura za normalan rast i razvoj je oko 20 C. Sadrži velike količine željeza (4-6 mg/100 g lišća). U listovima špinata nađen je i jod. Ima velike zahtjeve prema vlazi jer ukoliko nedostaje vlage, a povišena je temperatura vrlo brzo proraste i obrazuje cvijet usljed čega listovi ogrube. Voli plodna dobro prozračna tla. Ima povećan zahtjev za azotom. U proljeće se sije u martu i aprilu, a u jesen u augustu i septembru. Svježe pripremljen špinat odmah jesti. Špinat nikako ostaviti da prenoći i ne podgrijavati ga jer sadrži nitrate koji prelaz u nitrite koji su veoma štetni. Sorta MATADOR – dobro podnosi niske temperature, pogodan je za proljetnu i jesenju sjetvu.

Blitva

Blitva (Beta vulgaris var. cicla)Ima velike zahtjeve prema N- azotu. Sije se u martu i aprilu na u redove razmaka 40-50 cm , a kada biljke niknu prorijedimo ih u redu na razmak 20-30cm. Bere se na taj način što se vanjski listovi beru i tako se stimuliše rast novih listova. Beremo je već od juna mjeseca. Zahtijeva dobro pripremljeno i pognojeno tlo. Može se uzgajati i iz presadnica. Sorta SREBRENOLISNA- Biljka formira krupno i široko lišće na dugim i mesnatim drškama bijele boje. Nema velike zahtjeve za toplotom i svjetlošću.

Korjenasto povrće

Svo korjenasto povrće je dvogodišnje tj. u prvoj godini formiraju zadebljali korijen, a u drugoj godini cvijetaju i daju sjeme.

Koraba

KORABA (Brassica napus L. var.napobrassica) - Sadrži kalij, kalcij, željezo, fosfor, mangan i vitamin C. Sadrži eterična ulja koja joj daju specifičan ukus. Sijemo je u redove 50-60cm a kasnije je prorjeđujemo na razmak u redu 30-40cm. Možemo je uzgajati i iz presadnica. Od sjetve do berbe potrebno je da prođe oko 5 mjeseci. Sorta HOFMANOVA ŽUTA - Žuto zelene boje sa žutim mesom. Bogata je mineralima. Daje velik prinos. Pogodna je za svježu potrošnju i skladištenje.

Postrna repa

POSTRNA REPA (Brassica rapa L.) - Sorta Kranjska okrugla – Korijen je pljosnato okrugao, crveno ljubičaste boje. Dobra je za kiseljenje i svježu potrošnju.Uspijeva u svakom dovoljno vlažnom tlu.Sije se u julu, prinos u septembru, oktobru

Rotkva

ROTKVA (Raphanus sativus L. Var. maior) - Koristimo zadebljali korijen. Za razliku od rotkvice dobro se čuva tokom zime. Sijemo je u julu ili avgustu. Sijemo je direktno na međuredni razmak 35-40cm u kasnijim fazama kada nikne i obrazuje listove prorijedimo biljke u redu na razmak 12-15cm. Sadrži mnogo šećera glukoze, aminokiseline, vitamin C, kalij, kalcij, fosfor, mangan. Korijen joj je sočan. Sije se direktno. Sorta CRNA ZIMSKA – Korijen je pljosnato okrugao s bijelim, blago ljutim mesom. Ljekovita je. Dobro uspijeva u humusnoj i vlažnoj zemlji. Sijemo je u julu.

Rotkvica

ROTKVICA Raphanus sativus L. Var. radicula) - Nema neka hranjiva svojstva, zato se upotrebljava kao dodatak jelima ili kao salata. Od nje koristimo zadebljali korijen. Otporna je na niske temperature, klija na 3°C. Zahtjeva mnogo vlage i plodna tla. Sijati je svakih sedam dana što nam omogućuje da ćemo imati dužu berbu. U povoljnim uslovima dozri za 30-35 dana. Korijen joj je mesnat i sočan. Najčešće je sijemo krajem marta i aprila ili krajem ljeta. Ljeti izbjegavati sjetvu jer pri visokim temperaturama brzo proraste i ogrubi. Sorta NON PLUS ULTRA – Rana sorta. Korijen je velik, okrugao, intenzivno crven i sočan.

Mrkva

MRKVA (Daucus carota) - Koristimo je svježu. Niče na 3°C, sporo niče tako da je treba 1-2 dana prije sjetve naklijati potapanjem u mlaku vodu. Ima velike zahtjeve za vlagom u početnim fazama rasta a u kasnijim fazama visoka vlažnost nepovoljno utiče na razvoj korijena. Obično je sijemo u proljeće čim vremenski uslovi dozvole na razmak 20cm međuredni a u redu 5-10cm, na dubinu 1,5-2cm. Za normalan rast i razvoj zahtjeva dobro obrađeno tlo, jer ukoliko nije tako dolazi čest do napravilnog rasta korijena i do račvanja. SORTE MRKVE

Peršun

PERŠUN (Petroselinum hortense) - Za ishranu koristimo korijen i list. Dobro podnosi niske temperature, tako da niče na 2-3 °C, a optimalna temperatura za normalan razvoj je 22°C. Korijen može da podnese i do -10°C , peršun korjenaš sijemo na međuredni razmak razmak 25 cm , a kada nikne prorijedimo ga u redu na razmak 10 cm, a peršun liščar sijemo na međuredni razmak 15 cm, a kada nikne prorijeđujemo ga u redu na razmak 5 cm. Skidaju se sa parcela u jesen. Zahtijeva dobro obrađeno tlo. Niče vrlo sporo te ga je potrebno navlažiti na sobnoj temperaturi 2-3 dana prije sjetve. SORTE PERŠUNA

Celer

CELER (Apium graveolens L.) - Korijen mu je aromatičan i sočan. Sadrži eterična ulja koja mu daju specifičan ukus i miris.Sadrži dosta vitamina C i Fe željeza.Kod nas se uzgaja iz presadnica a ne direktom sjetvom jer mu je sjeme sitno. Sijemo ga krajem marta , presadnicama treba minimalno dva mjeseca da bi bile dovoljno velike da se mogu saditi. Osjetljiv je na nedostatak kreča u tlu. Sorta PRAŠKI – Daje veliki gomolj s ukusnim bijelim mesom.

Cvekla

CVEKLA (Beta vulgaris L. var. conditiva) - Sadrži vitamin C, B1, šećer, mineralne materije Ca i K. Sijemo je direktnom sjetvom od aprila do juna na međuredni razmak 30cm a kasnije kada nikne prorjeđujemo u redu na razmak 15cm. Beremo je u oktobro i novembru. Koristimo od nje zadebljali korijen. U početnim fazama ima potrebe za vlagom a u kasnijim ne, čak je otpornija od većine korjenašica na nedostatak vlage i ne podnosi niske temperature. Biljni sok djeluje na čišćenje crijeva i na probavu. Osjetljiva na kiselu reakciju tla, te je potrebno dodati u tlo kreča. SORTE CVEKLE

Plodovito povrće

Plodovito povrće potiče iz tropskih područja i zbog toga su osjetljivi i na blage mrazeve. Najbolje uspijevaju na tlima koji su gnojeni organskim gnojem. Oko 200gr paradajza sadrži dnevnu dozu vitamina C. Imaju velike potrebe za toplotom zato ih prvo sijemo u zaštićene prostore u kojima su uslovi za početni rast i razvoj povoljni za njih. Kada presadnice dostignu veličinu od oko 10-15 cm možemo ih presaditi na stalno mjesto. Neki se plodovi koriste kao mladi tikvice, krastavci, patlidžan, bamija, paprika a neki kada im je sjeme zrelo i to dinja, lubenica i paradajz.

Paradajz

PARADAJZ (Lycopersicum esculentum) -Upotrebljava se kao salata, kuhan ili konzerviran. Ne treba ih saditi prije nego što prođe opasnost od proljetnih mrazeva. Razmak sadnje zavisi od sorte/hibrida a kreće se za niske sorte 50cmx30cm a za visoke 80cmx60cm Sadimo ga što dublje jer ima mogućnost stvaranja dodatnog korijena iz stabla. Posle sadnje dobro ga zaliti 10-15L/m2 i ne zaljevati ga narednih 7-10 dana da se dobro ukorijeni. Obavezna mjera je zalamanje zaperaka koji se pojavljuju u pazuhu lista. Kada stablo formira 4-5 cvjetnih grana ostavimo iznad zadnje par listova i skratimo vrh biljke kako biljka ne bi više rasla a time smo i stimulisali bolje plodonošenje. Dobra osobina paradajza je ta što se može brati nedozreo i što stajanjem dozri i dobije crveniju boju. SORTE PARADAJZA

Paprika

PAPRIKA (Capsicum annum L.) - Osjetljiva je na hladnoću. Papriku u klijališta sijati najkasnije do sredine februara na razmak redova 5-8 cm i 1-2 cm u redu. Presađuje se na stalna mjesto kada je presadnica visine oko 20cm sa 5-6 listića. Papriku je najbolje brati kada je plod jedar i čvrst. Ako redovno ne beremo paprike i desi se da na stabljici plodovi sazru, ta stabljika više neće cvjetati. Papriku zbog toga treba redovno brati jer branjem plodova podstičemo da biljka formira nove cvjetove tj . plodove. Potrebno je odstraniti donje stare listove zbog boljeg provjetravanja i svjetlosti. SORTE PAPRIKA

Patlidžan

PATLIDŽAN (Solanum melangena L.) - Naraste do 1 metar uplastenicima i više. Srodan je paprici i paradajzu. Uzgaja se iz presadnica. Najbolje ga brati kada postane jedar. Zahtijeva puno svjetlosti i vlage, ali ako ima previše vlage nema zametanja ploda. Voli tla gnojena organskim gnojivima. Sije se u klijališta krajem januara početkom februara a presađuje se početkom maja na otvoreno a u plastenicima ranije. Može se sijati i direktnom sjetvom ali plodosi 3-4 sedmice kasnije a utrošak sjemena je 4-5 puta veći. Sorta DOMAĆI SREDNJE DUGI - je rana sorta. Biljke su visine od 60-70 cm sa 3-4 grane sa 5 plodova. Plod je kruškastog oblika, tamno ljubičast, jakog sjaja. Meso je tvrdo i zelene boje. Zahtijeva zemlju đubrenu stajskim gnojivom i sunčano mjesto.

Krastavac

KRASTAVAC (Cucumis sativus L.) - Nema neke hranjive vrijednosti zbog velikog sadržaja vode u plodu čak i do 85%, ali je dobar kao salata. Zahtjeva mnogo vlage, jer ako bude perioda bez vlage plodovi postaju gorki i biljka prestaje da cvjeta a time i da zameće plodove. Salatni krastavci sorte Sunčani potok, Dugi zeleni i Delikates mogu da budu dugi preko 20cm, a kornišoni sorta Pariški kornišon i Levina koji su dobri za kiseljenje dugi su svega 10cm. Neizostavna mjera je pinciranje tj. zalamanje vriježa stimulišući obrazovanje bočnih vriježa. Berba u plasteniku počinje obično 40-50 dana poslije sadnje a na otvorenom 50-60 dana. Plodove posle berbe što prije iskoristiti jer brzo gube na kvalitetu. Ako na biljci sazri jedan plod ona prestaje cvasti. SORTE KRASTAVICA

Bamija

BAMIJA (Hibiscus esculentum) - Koristimo od nje mlade plodove. Ne podnosi niske temperature, klija tek na 15°C, a za optimalan razvoj tokom vegetacije zahtijeva temperaturu oko 29°C. Zahtijeva plodna duboka zemljišta sa dovoljno vlage.Sijemo je krajem maja. Kada berba počne beremo je svakih 10 dana da plodovi ne bi ogrubili.Plodovi se nižu na konac ,suše i kao takvi se mogu dugo čuvati. Kod nas je zastupljena sorta Sultanija. Sorta SULTANIJA - Prije sjetve sjeme treba navlažiti. To je egzotična, dekorativna biljka, otporna na sušu. Vrlo mlade, nezrele plodove (dužine 6-7 cm) redovno pažljivo beremo (rukavicama).Jedemo je kao pečeno ili kuhano povrće ili je koristimo za gustinu kod čorbi i umaka.

Dinja i lubenica

DINJA (Cucumis melo) i LUBENICA (Citrullus aedulus) - Ima povećane zahtjeve prema temperaturi i vlazi. Optimalna temperatura za normalan rast je oko 25°C. Snižavanjem temperature snižava se i oplodnja a tim i formiranje plodova. Osjetljive su na mraz. Dobro uspijevaju kada ima dovoljno vlage ali i prekomjerna vlažnost može da utiče na sam kvalitet plodova. Potrebna je kultivacija i to u ranijim fazama dok biljke nisu svojim vriježama prekrile međuredni razmak. Pored obilne gnojidbe organskim gnojem potrebno je prije sjetve pognojiti i mineralnim gnojivima. Berbu započeti kada je vriježa suha i plod se lahko od nje odvaja a to je početkom avgusta.
Sorta dinje ANANAS – Srednje (90 dana). Plodovi teški 1,5 – 2 kg, su mrežaste kore, žute boje sa slatkim i aromatičnim narandžastim mesom. Biljci je potrebno dosta hranjiva, vode i toplote.
Sorta lubenice CRIMSON SWEET – Srednje kasna, bujna sorta (90 dana). Plod je okrugao, svijetlozelene boje sa tamnozelenim prugama, sa masom 9-11 kg. Meso je tamno crveno, nježno i slatko. Otporna sorta, koja dobro podnosi transport.

Tikvice

TIKVICE (Cucurbita pepo L.) - Zahtjevne su prema vlazi i temperaturi. U nedostatku vlage prinos se smanjuje. Sijemo ih polovinom aprila do početka maja. Ako se sadnja vrši iz rasada vegetacija se skraćuje za 20 dana. Ukoliko se želi ranija berba siju se topla klijališta. Kod presađivanja voditi računa da se presadi zajedno za zemljom oko korijena. Bere se mlada. SORTE TIKVICA

Rukola

RUKOLA (Diplotaxis tenuifolia) - Sorta NATURELLE - Pogodna za cjelogodišnju proizvodnju sitno nasjeckanog i vrlo aromatičnog lišća. Ako je često ne siječemo onda ide u cvijet. Na otvorenom je beremo od proljeća do kasne jeseni. Može i prezimiti. Cijele godine je možemo sijati u saksijama.

Lukovičasto povrće

Luk

LUK (Allium cepa L.) - Proizvodnja luka iz arpadžika kod nas se najviše koristi. Zbog velikog sadržaja suhe materije dobro se čuva tokom zime. Otporan je na niske temperature te može klijati i na 4-5°C. Iznikle biljke podnose temperaturu i do -20°C. Najbolje se lukovica razvija ako je temperatura vazduha niža a temperatura zemljišta viša. Potrebe za vodom su veće u prvim fazama rasta dok se u kasnim fazama smanjuju. Najbolje uspijava na ocjeditim zemljištima uz povoljan vodno vazdušni režim. Nije dobro gnojiti ga previše sa N -azotom jer ukoliko ima više dostupnog azota glavice nisu čvrste i slabo se zimi čuvaju, a K-kalij i P-fosfor utiču na formiranje čvrste i velike lukovice. Obavezna mjera prije skladištenja odsijecanje stabla 2-2,5cm od lukovice, sušenje lukovica i onda skladištenje. Sorta HOLANDSKI ŽUTI – Lukovica je pljosnato-okrugla. Mase 80-120 g, slamasto žute boje. Sorta PTUJSKI CRVENI – Lukovica je pljosnato – okrugla, mase 80-120 g. Suhi ovojni listovi su čvrsti i dobro obavijaju lukovicu.

Luk vlasac

LUK VLASAC (Allium schoenoprasum L.) - Veoma bogat vitaminom C i blagotvornim sluznim materijama te sadrži veliku količinu željeza, što je odlično u borbi protiv umora. U prirodi raste i samoniklo, višegodišnja je biljka. Beremo ga čim dostigne visinu od 15cm. Sije se u proljeće na razmak od 20cm.

Češnjak

ČEŠNJAK (Allium sativum) - Sličan crvenom luku samo što nema kompaktnu glavicu nego više zbijeni češnjeva u prosjeku 15-20. Otporniji je na niske temperature od crnog luka jer ima više suhe materije i više slojeva ljuski. Zahtjeva svjetlost, ne voli sjenu, bolje prinose daje na plodnijim tlima. Klija na temperaturi 4-5°C. Može se uzgajati kao proljetni ili jesenji. Najbolje se čuva na suhom i prozračnom mjestu.

Luk srebrenjak

LUK SREBRENJAK (Allium cepa L.) - Ozimi luk, vrlo otporan na hladnoću, sadi se u jesen. Bere se čim razvije zelene dijelove. Formira bijelu glavicu. Ima manje suhe materije i zbog toga je osjetljiv na čuvanje. Ne može se dugo čuvati pa se troši odmah nakon berbe. S obzirom da ga možemo ostaviti na otvorenom preko zime saditi ga na propusnim i lakšim tlima.

Prasa

PRASA (Allium porum L.) - Proizvodi se iz rasada. Niče na 5°C. Za normalan rast zahtijeva plodno tlo i vlagu. Sije se u martu ili aprilu, a presađuje se krajem maja ili početkom juna. Presadnice se sade dublje nego što su bile u klijalištu. Poriluk se preko zime može ostaviti i u zemlji i po potrebi vaditi ili se utrapiti. Može se utrapiti u jarke koje iskopamo na dubini do 50cm položimo prasu pod 45 stepeni i zatrpamo. Sorta CARENTAN – Srednje kasna sorta, vrlo ukusna i kvalitetna, koja mraz dobro podnosi. Sorta DOMAĆA DUGA – Kasna jesenja sorta, vrlo ukusna i kvalitetna. Osjetljiva je na mraz. Bijeli dio stabla je veoma dug (do 60 cm).

Mahunarke

Grašak

GRAŠAK Grašak je veoma hranjivo povrće jer u svom sastavu ima vitamine A,B,C, šećer, skrob i bjelančevine.Ima sposobnost vezivanja N- azota iz vazduha pomoću kvržičnih bakterija koje se nalaze na njegovom korijenu. Može da vezuje i do 50kg/ha azota i na taj način obogaćuje tlo sa njim. Imamo niske sorte graška koje narastu do 80cm i visoke sorte koje narastu i preko 1m. Visoke sorte su prinosnije jer imaju više mahuna po biljci. Zahtijeva dobro pripremnjeno i pognojeno tlo. Niske sorte beru se svega 2 puta a visoke 5-6 puta u toku vegetacije. Otporan je na niske temperature, tako da mlade biljke mogu da podnesu i temperaturu -5C. Dok su odrasle biljke osjetljivije na niske temperature. Ima dobok korijen pa su uslovi prema vlazi manji. SORTE GRAŠKA

Boranija

BORANIJA (Phaseolus vulgaris L.) - Razlikujemo niske i visoke sorte. Niske sorte sijemo na međuredni razmak 40-50cm a u redu na razmak 5-6cm. Visoke sorte trebaju potporu i njih sijemo na veći razmak 70 cm međuredno a u redu 6-8cm. Mahune brati dok su mlade, voditi računa da ne ogrube na stabljici. Sadrži najviše vode čak 90%, zatim bjelančevine, šećere i vitamine C i B. Niske se više upotrebljavaju za mehanizovanu proizvodnju a visoke zbog neophodnosti potpore u vrtovima. Zahtijeva tla dobre strukture sa dobrim vodno vazdušnim režimom koja su bogatija sa Ca -kalcijumom. SORTE BORANIJE