Ruže

Ruže su već hiljadama godina simbol ljepote a u našem narodu postoji i uzrečica “lijepa kao ruža”. Ipak, berući ruže sigurno ste se makar jednom uboli na njene oštre trnove a iz rane je potekla krv. Naljutili ste se i poželjeli da trnja nestane. Ta ljutnja je potpuno neopravdana jer kraljica vrta time samo brani sebe i svoj prekrasni cvijet. Svako ima pravo na odbranu pa i ruža. Svojim trnjem se brani od nepoželjnih gostiju! Ruža je danas jedna od najpoznatijih i najomiljenijih cvijetova na svim kontinentima pa je gotovo nemoguće zamisliti vrt bez ruža koje nam svojim cvijetovima i lijepim mirisom oplemenjuju životni prostor.

Sadnja ruža

Sadnja ruža obavlja se u zemlji koja ne zadržava vodu, jer nije preporučljivo da korijen ruže bude u vodi. Prije sadnje je potrebno dobro drenirati tlo a najbolje uspijevaju u slabo kiselom do neutralnom tlu (pH od 6,5 do 7). Kod odabira sadnica ruža birajte one sadnice čija kora je smeđe ili sive boje te nema mrlja i nabora. U prodaji se mogu naći sadnice ruža s golim korijenjem, korijenjem umotanim u vlažan treset, mahovinu ili foliju te sadnice u posudama. Sadnice ruža prije sadnje treba nekoliko sati ostaviti u velikoj posudi s vodom (minimalno 1 sat, a najbolje bi bilo 6 sati). Potrebno je ukloniti sve oštećene i osušene nadzemne izboje. Sadnice koje su u posudama uranjaju se u vodu sve dok iz posude ne prestanu izlaziti mjehurići. Nakon toga se vade pa se prstima lagano raščupa korijenje i onda se ostavljaju u vodi pa nakon nekoliko sati sade. Sadnice kod kojih je korijenje obavijeno mahovinom ili tresetom sade se bez uklanjanja tog ovoja jer će se on razgraditi u tlu. Sadnja ruža se obavlja tako da iskopate rupu u tlu široku 40 cm i duboku oko 30 cm, pomiješate kompost s iskopanom zemljom i stavite ga na dno rupe, zatim se dodaje voda dok se ne stvori blato. Tu se stavi korijen i zatrpa se zemljom do nivoa do kojeg je sadnica bila zakopana i u rasadniku. Biljka se obilato zalijeva s nekoliko litara vode.

Uzgoj ruža

Oplemenjivanje i uzgoj ruža javlja se još u starome vijeku. Ruža zahtijeva otvorene prostore zaštićene od vjetra. Odgovara im mjesto s puno svjetla ali ne pretjerano izloženo suncu. U takvim će uvjetima bolje rasti i obilno cvjetati. Odgovara im ravan ili blago nagnuti teren, a minimalna temperatura koju ova biljka podnosi je – 18°C. Idealna temperatura je 25°C preko dana i ne manja od 15°C preko noći. Ruže vole umjerene temperaturne uvjete i svako naglo zagrijavanje ili zahlađenje tla nepovoljno djeluje na njih. Tokom godine ruže je potrebno orezati, okopati, zalijevati, zaštititi od bolesti i štetočina te prihranjivati. Uzgoj ruža u prvim mjesecima nakon sadnje podrazumijeva redovno i obilato zalijevanje kako biljka ne bi propala zbog isušivanja korijena. U jesen je potrebno oko biljke nanijeti organsko gnojivo koje će kiša i snijeg polagano otapati i tako oplemeniti tlo oko biljke. Pred zimu je potrebno nagrnuti zemlju tako da se vrat korijena nalazi 5 cm ispod zemlje. Tako će biljka tokom zime biti zaštićena od hladnoće a kad dođe toplije vrijeme, poravnajte humak. Ruža tokom cijele godine pušta izdanke i stvara nove grane koje je potrebno potkratiti prije zime kako se uslijed jakog vjetra i težine snijega ne bi polomile. Ruže se orezuju u proljeće, kad se pojave prvi izboji. Orezivanje je obavezan korak u njezi ruža, inače one neće cvjetati. Kod čajevke, floribunde i minijaturne ruže najprije se uklanjaju sve odumrle grane što bliže zemlji a zatim sve grane koje rastu prema sredini grma. Odstranjuju se sve stare, debele stabljike i odumrli čvorovi a preostali zdravi izdanci skraćuju se na visinu od 20 do 30 cm. Grmolike ruže koje cvjetaju jednom treba povremeno prorijediti i odstraniti im stare grane a kod ruža penjačica se uklanjaju sve stare grane koje će odrvenjeti, dok se ostavljaju okomiti izboji kako bi ruža što više rasla u visinu. Tokom godine je potrebno redovno orezivati i ocvale cvjetove jer tako potiču rast novih izboja i ponovljena cvatnja. Potrebno je ukloniti i divlje izdanke tako da se razgrne tlo i izdanci se odrežu na mjestima na kojima izbijaju iz stabljike. Kada je gnojenje ruža u pitanju, ono se može obavljati kompostom, zrelim suhim stajskim gnojem ili kompleksnim mineralnim gnojivom bez hlora. Mogu se pronaći i specijalizirana gnojiva za ruže koja su obogaćena željezom i magnezijem.

Bolesti i štetnici

Najčešći štetnik koji se javlja kada je uzgoj ruža u pitanju je lisna uš. Ružina lisna uš siše biljne sokove a višak biljnih šećera izlučuje u obliku slatkaste tekućine koja privlači mrave. Razvoju i širenju ružine lisne uši pogoduju relativna vlažnost zraka i povišene temperature. Suzbija se nanošenjem pjene od sapuna ili prskanjem biološkim pripravcima i to Bio Plantella Thymi. To je 100% prirodni sprej za biljke na bazi timijana i kleka i učinkovito je rješenje za odbijanje štetnika na povrću, voćkama, vinovoj lozi i ukrasnom bilju. Od štetnika, ruže napadaju još i ružin savijač i crveni pauk. Česta bolest ruža je pepelnica koja se jednako javlja pri uzgoju u otvorenom i zaštićenom prostoru. Prepoznaje se po sivobijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća. Lišće se uvija i suši a pepelnica može napasti i izboj ili cvijet ruže. U borbi protiv ovih bolesti će nam pomoći preparati kao što su: Stroby, Antracol i dr. Ruže napada i hrđa koja kod nekih sorti može uzrokovati defolijaciju ili potpuni gubitak lišća. Simptomi se obično javljaju na lišću ali mogu biti zahvaćeni i drugi zeleni dijelovi ruža. S donje strane lišća nastaju blago uzdignuta mjesta narančaste boje a na gornjem dijelu se pojavljuju smeđe ili žućkaste pjege.

Kontaktirajte nas za više informacija o sadnicama ruža koje su dostupne u našoj ponudi!