Žitarice

Žitarice su najrasprostranjenije i najvažnije od svih kulturnih biljaka za ishranu ljudi, životinja, te kao sirovina u prehrambenoj industriji. Plodovi su bogati ugljikohidratima, bjelančevinama, celulozom, mineralima i vitaminima, a sadrže vrlo malo masti. Najvažnije su pšenica, kukuruz, ječam, raž, zob i triticale. Postoje ozime i jare sorte žitarica, a kukuruz se klasira po grupama zrenja od 100 do 1000, pri čemu su hibridi iz grupe 100 do 300 – rani, 400 i 500 srednji i preko 600 – kasni hibridi. U ishrani se koriste cijela zrna, brašno i prerađevine i proizvodi pekarske industrije (hljeb, tjestenine i sl.).

Iz naše ponude izdvajamo

PŠENICA NS40

PŠENICA NS40

• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na zimu i polijeganje • tolerantna na sušu • otporna na pepelnicu i lisnu hrđu • hektolitarska masa 78-82 kg • sadržaj proteina oko 13% • broj padanja oko 300 sec. • poseduje ogroman potencijal za prinos • uz dobru agrotehniku može ostvariti prinose preko 9 t/ha

PŠENICA POBEDA

PŠENICA POBEDA

• ozima pšenica • srednje kasna sorta • vrlo dobra otpornost na zimu • dobra otpornost na poleganje • dobra otpornost na pepelnicu • hektolitarska masa 80-87 kg • sadržaj proteina 12-15% • sadržaj vlažnog glutena oko 32% • broj padanja u prosjeku 310 sec. • izuzetno adaptivna sorta

PŠENICA RENESANSA

PŠENICA RENESANSA

• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na zimu • tolerantna na polijeganje • masa 1000 zrna 40-45 g • hektolitarska masa 78-86 kg • sadržaj proteina u prosjeku 13,5% • sadržaj vlažnog glutena oko 31% • broj padanja u proseku 210 sec. • izuzetno adaptivna sorta

PŠENICA EUCLIDE

PŠENICA EUCLIDE

• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na polijeganje • dobra otpornost na zimu • masa 1000 zrna oko 46 g • hektolitarska masa iznad 80 kg • posjeduje uravnotežene tehnološke osobine • ima dobru toleranciju na bolesti • norma sjetve 195 kg/ha

PŠENICA EVROPA

PŠENICA EVROPA

• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na zimu • otporna na lomljenje • masa 1000 zrna oko 40 g • hektolitarska masa 78-85 kg • odlična meljivost • sadržaj proteina 12-14% • sadržaj vlažnog glutena oko 30% • izuzetno adaptivana sorta

TRITIKALE AMARILLO

TRITIKALE AMARILLO

• pogodan za ranu sjetvu • ozimi tritikale • dobra otpornost na zimu • vrlo dobra otpornost na bolesti • visoko prinosna sorta • sadržaj proteina 12-15% • velika otpornost na polijeganje i hrđu • dobra otpornost na fusarium i septoriu • norma sjetve 225 kg/ha

JEČAM VANESSA

JEČAM VANESSA

• ozimi ječam • srednje rana sorta • ozimi pivski ječam • odlična otpornost na polijeganje • visoka tolerantnost na sušu • prilagodljiv za sjetvu u svim regijama • izražena osobina bokorenja • norma sjetve 220 kg/ha

JEČAM NS 565

JEČAM NS 565

• ozimi ječam • srednje rana sorta • ozimi pivski ječam • odlična otpornost na polijeganje • visoka tolerantnost na sušu • hektolitarska masa oko 77 kg • sadržaj proteina oko 11% • dobar kvalitet ostvaruje na zemljištima umjerene plodnosti i nižeg sadržaja humusa

RAŽ OKTAVIJA C1

RAŽ OKTAVIJA C1

• srednje rana sorta • podnosi niske temperature • norma sjetve: 180-220 kg/ha • uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima.

Savjeti o uzgoju žitarica

SJETVA OZIMIH ŽITARICA
Priliikom sjetve ozimih žitarica nužno je skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima na nekoliko važnih faktora koji utiču na visinu prinosa, a o kojima moramo voditi računa.
Optimalna količina sjemena je stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine koja osigurava visok prinos, a ovisi od:
- fizičkim osobinama sjemena (masa 1.000 zrna)
- sorti
- roku sjetve
- vremenskim i klimatskim uslovuma
- uređenosti parcele
Masa 1.000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju. Ipak je to karakteristika sorte. Klijavost i čistoća su naznačeni na deklaraciji.
Većinu sorata koje se siju na našim područjima sijemo s oko 600 zrna po metru kvadratnom, što je oko 18-22 kg/dun.ukoliko se sije sijačicom, a ručno oko 25 kg/dun.
Optimalan rok sjetve je od 10.10. – 25.10. a ukoliko kasnimo sa sjetvom norma se povećava 0,5% za svaki dan zakašnjenja. Ukoliko parcela nije dobro pripremljena sjetvenu normu povećati za 10%.
Gnojidba mora biti u skladu sa plodnošću zemljišta. Preporučuje se u osnovnoj gnojidbi zaorati 10 kg/dun. ureom, te 30 kg/dun NPK 7:20:30. U startnj gnojidbi (predsjetvena priprema)dodati 20 kg/dun. NPK 15:15:15. Rana proljetna prihrana je vrlo važna. Preporučuje se u prvoj prihrani 15-20 kg/dun. KAN-a, a u drugoj 15 kg/dun. KAN-a.
Odluku o izboru sorte i agrotehnici donosi proizvođač, ali bi ipak bilo neophodno, da se konsultuje sa sručnjacima.

U odabiru ekološki pravilnog plodoreda za uzgoj žitarica uvijek je dobro dio oranica zasijati nekom od kultura zelene gnojidbe. Mahunarke (leguminoze) mogu primjerice na sebe fiksirati dušik iz zraka i unositi ga u tlo. Povrh toga nakon lupine i graška u tlu raste sadržaj kalcija. Kulture pak poput različka povećavaju sadržaj fosfora u tlu, dok facelija i kukolj povećavaju sadržaj kalija. Biljke koje prezime u pravilu se pokose još zelene, a zatim se zaoru u tlo. Na taj se način povećava i ukupni sadržaj organske tvari u tlu (potiče život i plodnost).