Žitarice
Žitarice su najrasprostranjenije i najvažnije od svih kulturnih biljaka za ishranu ljudi, životinja, te kao sirovina u prehrambenoj industriji. Plodovi su bogati ugljikohidratima, bjelančevinama, celulozom, mineralima i vitaminima, a sadrže vrlo malo masti. Najvažnije su pšenica, kukuruz, ječam, raž, zob i triticale. Postoje ozime i jare sorte žitarica, a kukuruz se klasira po grupama zrenja od 100 do 1000, pri čemu su hibridi iz grupe 100 do 300 – rani, 400 i 500 srednji i preko 600 – kasni hibridi. U ishrani se koriste cijela zrna, brašno i prerađevine i proizvodi pekarske industrije (hljeb, tjestenine i sl.).
Iz naše ponude izdvajamo
PŠENICA NS40
• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na zimu i polijeganje • tolerantna na sušu • otporna na pepelnicu i lisnu hrđu • hektolitarska masa 78-82 kg • sadržaj proteina oko 13% • broj padanja oko 300 sec. • poseduje ogroman potencijal za prinos • uz dobru agrotehniku može ostvariti prinose preko 9 t/ha
PŠENICA POBEDA
• ozima pšenica • srednje kasna sorta • vrlo dobra otpornost na zimu • dobra otpornost na poleganje • dobra otpornost na pepelnicu • hektolitarska masa 80-87 kg • sadržaj proteina 12-15% • sadržaj vlažnog glutena oko 32% • broj padanja u prosjeku 310 sec. • izuzetno adaptivna sorta
PŠENICA RENESANSA
• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na zimu • tolerantna na polijeganje • masa 1000 zrna 40-45 g • hektolitarska masa 78-86 kg • sadržaj proteina u prosjeku 13,5% • sadržaj vlažnog glutena oko 31% • broj padanja u proseku 210 sec. • izuzetno adaptivna sorta
PŠENICA EUCLIDE
• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na polijeganje • dobra otpornost na zimu • masa 1000 zrna oko 46 g • hektolitarska masa iznad 80 kg • posjeduje uravnotežene tehnološke osobine • ima dobru toleranciju na bolesti • norma sjetve 195 kg/ha
PŠENICA EVROPA
• ozima pšenica • srednje rana sorta • dobra otpornost na zimu • otporna na lomljenje • masa 1000 zrna oko 40 g • hektolitarska masa 78-85 kg • odlična meljivost • sadržaj proteina 12-14% • sadržaj vlažnog glutena oko 30% • izuzetno adaptivana sorta
TRITIKALE AMARILLO
• pogodan za ranu sjetvu • ozimi tritikale • dobra otpornost na zimu • vrlo dobra otpornost na bolesti • visoko prinosna sorta • sadržaj proteina 12-15% • velika otpornost na polijeganje i hrđu • dobra otpornost na fusarium i septoriu • norma sjetve 225 kg/ha
JEČAM VANESSA
• ozimi ječam • srednje rana sorta • ozimi pivski ječam • odlična otpornost na polijeganje • visoka tolerantnost na sušu • prilagodljiv za sjetvu u svim regijama • izražena osobina bokorenja • norma sjetve 220 kg/ha
JEČAM NS 565
• ozimi ječam • srednje rana sorta • ozimi pivski ječam • odlična otpornost na polijeganje • visoka tolerantnost na sušu • hektolitarska masa oko 77 kg • sadržaj proteina oko 11% • dobar kvalitet ostvaruje na zemljištima umjerene plodnosti i nižeg sadržaja humusa
RAŽ OKTAVIJA C1
• srednje rana sorta • podnosi niske temperature • norma sjetve: 180-220 kg/ha • uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima.
KUKURUZ NS 444
• srednje rani hibrid. • stablo je elastično, visine oko 265 cm, otporno prema polijeganju. • klip je konusno-cilindričnog oblika sa 14-16 redova zrna, žuto narandžaste boje. Zrno je tipa zubana, standardnog kvaliteta. Masa 1000 zrna je oko 390 grama. • potencijal za prinos je oko 12 t/ha suhog zrna i 45 t/ha silaže. • veoma adaptivan hibrid, dobre tolerantnosti prema suši. • može se gajiti kao osnovni usjev (za zrno i silažu) i kao postrni usjev za silažu. Dobar je predusjev za pšenicu. • optimalni sklop u povoljnim uslovima gajenja iznosi oko 68.000 biljaka/ha
KUKURUZ ZP 434
• srednje kasni hibrid. • zuban žutog zrna • visina biljke 220cm • klip konusan na visini 105cm • dužina klipa 20-22cm • 14-16 redova zrna na klipu • masa 1000 zrna 350g • rodnost preko 15t po hektaru • gaji se na područjima do 600m n.v. • gustina sjetve koja se preporučuje je od 65-75000 biljki po hektaru • izuzetno tolerantan na sušu • otporan na polijeganje • daje izuzetno velike prinose
KUKURUZ NS 640
• srednje kasni hibrid. • Potencijal za prinos zrna je iznad 15 t/ha suvog zrna i preko 50 t/ha silaže. • Dobro podnosi sušu. • Stablo je visoko, elastično, otporno prema polijeganju i lomu. • Klip je dugačak, cilindričnog oblika sa 14-16 redova zrna. • Zrno je tipa zubana žuto-narandžaste boje, mase 1000 zrna iznad 400 grama. • Hibrid dobre adaptabilnosti i stabilnosti prinosa. • Može se gajiti kao osnovni usev za zrno i silažu. • Pogodan za gajenje u svim ravničarskim rejonima.
Savjeti o uzgoju žitarica
SJETVA OZIMIH ŽITARICA
Priliikom sjetve ozimih žitarica nužno je skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima na nekoliko važnih faktora koji utiču na visinu prinosa, a o kojima moramo voditi računa.
Optimalna količina sjemena je stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine koja osigurava visok prinos, a ovisi od:
- fizičkim osobinama sjemena (masa 1.000 zrna)
- sorti
- roku sjetve
- vremenskim i klimatskim uslovuma
- uređenosti parcele
Masa 1.000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju. Ipak je to karakteristika sorte. Klijavost i čistoća su naznačeni na deklaraciji.
Većinu sorata koje se siju na našim područjima sijemo s oko 600 zrna po metru kvadratnom, što je oko 18-22 kg/dun.ukoliko se sije sijačicom, a ručno oko 25 kg/dun.
Optimalan rok sjetve je od 10.10. – 25.10. a ukoliko kasnimo sa sjetvom norma se povećava 0,5% za svaki dan zakašnjenja. Ukoliko parcela nije dobro pripremljena sjetvenu normu povećati za 10%.
Gnojidba mora biti u skladu sa plodnošću zemljišta. Preporučuje se u osnovnoj gnojidbi zaorati 10 kg/dun. ureom, te 30 kg/dun NPK 7:20:30. U startnj gnojidbi (predsjetvena priprema)dodati 20 kg/dun. NPK 15:15:15. Rana proljetna prihrana je vrlo važna. Preporučuje se u prvoj prihrani 15-20 kg/dun. KAN-a, a u drugoj 15 kg/dun. KAN-a.
Odluku o izboru sorte i agrotehnici donosi proizvođač, ali bi ipak bilo neophodno, da se konsultuje sa sručnjacima.
U odabiru ekološki pravilnog plodoreda za uzgoj žitarica uvijek je dobro dio oranica zasijati nekom od kultura zelene gnojidbe. Mahunarke (leguminoze) mogu primjerice na sebe fiksirati dušik iz zraka i unositi ga u tlo. Povrh toga nakon lupine i graška u tlu raste sadržaj kalcija. Kulture pak poput različka povećavaju sadržaj fosfora u tlu, dok facelija i kukolj povećavaju sadržaj kalija. Biljke koje prezime u pravilu se pokose još zelene, a zatim se zaoru u tlo. Na taj se način povećava i ukupni sadržaj organske tvari u tlu (potiče život i plodnost).