Travne smjese za parkove i rekreacijske površine
U ponudi travnih smjesa uključene su najbolje sorte svjetski priznatih sjemenskih kuća koje su pogodne za naše klimatske i zemljišne uslove.
Travnjak pravog oblika, veličine i na pravom mjestu čudesno upotpunjava prostor u parkovima i vrtovima te stvara lijepu pozadinu cvijeću i ujedno nudi prijatan ugođaj i predstavlja ponos svakog vrta. Važan je odabir travne mješavine za određen tip terena. Dobro je znati da u prirodi ne postoji trava koja bi uspijevala u svim uslovima. Zato se za travnjake obično upotrebljavaju travne mješavine koje rastu zajedno i omogućavaju da trava bude otpornija na mahovinu i bolesti te na gaženje. Da bismo se mogli pohvaliti travnjakom moramo o njemu brinuti tokom cijele godine. Trava za svoj rast treba dosta hranjivih tvari, stoga se mora prihranjivati, najbolje specijalnim gnojivima za travu.

GREENFIELD travne smjese
GREENLINE travne smjese
OASE travne smjese
ROYAL SEEDS travne smjese
GARDEN MIX travna smjesa
TRAVE, DJETELINE I STOČNA REPA
Krmne kulture
Proizvodnja krmnog bilja je važan izvor krme na svakom gazdinstvu. Uključivanje krmnog bilja u ratarski plodored pomaže u poboljšanju strukture tla, povećanja udjela organskih tvari u tlu, smanjuju korištenje azotnih gnojiva i herbicida što sve pridonosi trajnijoj rodnosti tla.
Zahtjevi krmnih biljaka prema uslovima uspijevanja su relativno skromni u odnosu na drugo bilje. Krmne kulture su: djeteline (crvena djetelina, lucerka, smiljkita) , trave (talijanski ljulj, engleski ljulj, mačiji repak, ježevica, livadska vlasulja, prava livadarka) i stočna repa. Djeteline imaju dublji korijenov sistem i crpe hranu iz dubljih slojeva tla, na korijenu imaju kvržične bakterija tzv. azotofiksatore koje vežu atmosferski azot i na taj način obogaćuju tlo azotom. Suprotno njima trave imaju pliće korijenje i crpe hranu iz gornjih slojeva, te iskorištavaju azot. U slabijim uslovima rasta djetelinsko- travne smjese daju sigurniji i veći prinos.
Savjeti o uzgoju trava
PRIPREMA ZEMLJIŠTA - Zemljište je potrebno temeljito prekopati i usitniti, iz njega izvaditi sve nečistoće i korove. Poslije ga treba izravnjati grabljama, ostaviti dva dana i zatim baciti početno gnojivo.
SJETVA - Sijemo u proljeće ili na jesen, kad temperatura dostigne najmanje 10°C. Sjeme ravnomjerno posijemo po cijeloj površini. Preporučujemo uobičajenu sjetvu ca 30 gr/m2 ili ručnu sjetvu s lijeva na desno a polovicu odozgo prema dole. Sjeme grabljama lagano zagrebemo u zemlju (ne dublje od 5mm) i površinu povaljamo. Poslije sjetve redovno dobro zalijevamo, po mogućnosti nježnim raspršivačem.
ZALIJEVANJE - Uprve 3-4 sedmice poslije sjetve svježe isklijano sjeme treba puno vlage. Travnjak je i u kasnijim fazama potrebno zalijevati jer se korijen trave nalazi veoma plitko u zemlji i ne može da usvaja vodu iz dubljih slojeva. Zato je potrebno održavati vlažan travnjak i po potrebi ga zalijevati. Potrebno je vode u količini 8-10 l/m2 da bi travnjak bio optimalno zaliven. Zalijevanje vršiti rano ujutro ili kasno popodne. Usljed nedovoljnog zalijevanja doći će do sušenja i žutila trave.
KOŠENJE - Travnjak prvi put kosimo kada trava dostigne visinu 8 cm. Pokositi je do visine 5 cm. Kod daljnjih kosidbi kositi na visini između 3-6 cm i voditi računa da se trava ne kosi prenisko jer se u tom slučaju slabije obnavlja. Prije nego snijeg padne potrebno je travu pokositi da ne bi zimi pod uticajem snijega došlo do truljenja. Potrebno je kositi 1-2 puta sedmično ili 2-3 puta mjesečno u zavisnosti od tipa travnjaka.
GNOJENJE - Trava oduzima zemlji hranjive tvari, zato preporučujemo prihranu specijalnim gnojivima za travnjake. Prihranu obaviti 2-3 puta godišnje i to sa 15-20 gr/m2. Prvu prihranu izvršiti krajem februara a drugu sredinom marta. Prihranu vršiti prije kiše ili zalijevanja travnjaka. Prihranu ne vršiti u vrijeme visokih dnevnih temperatura. Prije zime prihraniti sa klijevim gnojivom čime travnjak postaje otporniji na hladnoću.
PROZRAČIVANJE - Prozračivanje se vrši prije gnojidbe i navodnjavanja u proljeće i jesen sa vilama ili sa šiljastim valjcima do dubine 2-3 cm. Grabljenjem travnjaka takođe vršimo prozračivanje a ujedno odstranjujemo travu koja je suha i koja negativno utiče na normalan rast trave kao i na razvoj bolesti. Travnjaci se često nalaze na tlu koje nije dovoljno pjeskovito pa malo zraka prodire do korijena. Bušenjem rupa u koje se sipa pijesak obezbjeđujemo da voda bolje otiče a korijen bolje diše.